A so mi kon memre a m’manten di mi teki wan donibùs fu go na w’woyo. Sonleisi mi ben lobi e teki donibùs. Spesrutu den wan pe mi kan teki mi fatu. Nomo sdon ini donibùs, sonleisi e tyari wanlo f’feri. Wanfasi yu abi a poku di e plei tranga. Te a son faya a poku no abi nowan tesi ini mi yesi. Te yu aksi a chauffeur fu saka a poku, sma e luku yu skoinsi, neleki den wani taki: ‘Luku en gi mi dan.’ Trasei yu abi den wanlo bele di e psa yu fesi. Sonten yu mu drai yu fesi go na yana fu den bigi bradi bele (grote brede billen), no masi yu fesi. Dan yu abi bele di e meki yu tapu yu noso fosi den psa yu. Dans’bele moi fu syi. Owktu a m’manten di wan moi blaka-uma koti a strati leti tapu a uku pe a stantbeilt fu Kwaku de. A uma titafèt ensrefi. Alasma ini a donibùs e luku fa den monkibele e seki so moi, go na luktu, fu saka leki wan dron go na gron. A uma ben abi strakemba, dansi bele. (mooi gevormde dansende billen). Wan moi pisi kawbele (biefstuk)? A uma sabi taki en bele de. A teki en ten fu koti abra. Sondro poku a bele e dansi. Wan prisiri gi ai. A uma drungu a chauffeur nanga en bele. A chauffeur de so ini a bele, taki a no syi taki a faya dyompo go tapu grun.
Ne mi meki mofo nanga misrefi taki tide mi e hori ai tapu bele. Pkinso na baka wan papa-bele (slappeling) man kot’abra. A heri switi fu a fosi bele gwe. Mi firi sari. Mi syi fa wan skoins plata bele uma e du muiti fu drai en dreibele gi den man di e meki leki a strati na fu den.
A bele no e opo nowan lostu. Den man no luku en na wan ai.
Di mi waka go morofara mi syi fa wan man tnapu e luku lonto neleki wan pupebele (nietsnut). En edesei no ben wroko bun. Disi ben de trutru pori bele (waardeloos). Di a smeri taki mi e luku en a saka en bruku, piri en bele gi mi ( erg afkeurend).
Mi feni taki mi syi nofo. Plasye e kiri mi. Mi mu hori a plasye te mi doro oso. Mi no wani malengri mi yeye ini nowan twalèt na strati. Spirit fu go na w’woyo no de moro. Mi e go teki donibùs. Mi e go sdon te na bakasei fu nowan bele, psa mi. A fensre opo. Wan switi winti e wai. Tu uma, a fasi fa den du, den sa libi na Ptata. Den go sdon leti na mi fesi. Wan fu den ben abi wan moi lontu bele. A bele no bigi a no pkin. A bruku sdon moi na en skin. Den e bro tori. Mi yesi no abi tapun, sobun mi kaka mi yesi e arki. A wan taigi a trawan, fa en masra lobi en datrabele (ingespoten billen). Heri dei a wani plei nanga en bele. Dan a mu go weri en inibelebruku. A no sabi taki string wi e kari kweyu. Sonleisi en masra lobi te a e waka s’soskin. Sensi a abi datrabele en masra no e kenki fu bele moro ( hij gaat niet meer vreemd). A trawan e ferteri fa den sweri ini en bele (aambeien) e trobi en. Datradresi no yepi. A musu go koti den puru, ma a frede fu a pen. Mi sdon e arki, e taki ini misrefi tide na bele-dei. Den tu uma no abi trobi suma e arki, efu suma no e arki. A fasi fa den e drai den tongo yu musu fu pi. Den e go nanga langa. Futru mi lobi a tori. Mi nafu plasye moro. Alasma ini a bùs e arki. Poku no e prei. Mi yesi kaka. Ete a tori no kba ete. A chauffeur e pip luku den ini en spikri. Di fu dri leisi a frigiti fu stop na a halte fu sma saka. Na so a tori span. A datrabele-wan ferteri fa a ben firi lekti di a kisi a belewatra (klysma). Ala mun a e teki wan belewatra. Sonleisi a e du en nanga kofi. Wi no yere a tori te na kba. Den uma ben mu saka na a halte di wi e doro. A sori taki alasma ini a bùs sari di den saka. Ete di den saka, wan bigi lafu. Spotu e meki nanga belewatra, datrabele, sweri ini bele, inibelebruku.
Di mi doro oso mi go luku ini mi spikri sortu bele mi abi. Mi aksi mi freiri, meki a kon luku. Fa a feni mi bele. A taigi mi: “A no a bele e tel.”
Kande yusrefi mu go luku sortu bele yu abi. Hori sa yu syi gi yusrefi. A no e mi sâk.
Lobi mi. No lobi mi. Mi lobi yu!
Krofaya