A tori di ben de wan dren

Te mi e skrifi in Sranantongo,  na begi mi e begi, fu no aksi mi fu brokobroko mi tori ini Ptatatongo. Te mi e firi fu brokobroko a tori ini wan tra tongo, dan mi sa  du so. Te yu no e grabu a tori aksi sma di lontu yu fu yepi, efu go suku wanfasi fu leri yu kumbat’teitongo.  Sobun no mandi mi! Tide mi wan gi yu a òp, (verslag uitbrengen)  fu wan tori di mi fanga esdeneti baka mi broko berefatu koiri.

Mi waka wan pisten di mi skin kon weri. Mi brokokindi  tapu wan bangi di ben de krosbei.  Tu bangi de sei na sei.  Tu blaka peipa  uma sdon makandra tapu a wan, a tra bangi nowansma sdon . Mi go sdon tapu a leigi wan. Den uma taki odi, mi seki mi ede, fu taki odi tu.  A fasi fa den luku mi, den ben musu fu denki: ‘Pe a disi kmoto.  Disi musu fu de wan Afrikan.’

A fasi fa den ben du, taki safri,  luku kibrikibri, mi ben firi  taki na konkru den e konkru.  Taki sma tori. Den e taki Sranantongo moksi nanga Ptatatongo.  Mi sdon prei dofu, ete mi kaka mi yesi.  A tori fu den ben span.  Di mi yere ondrobrukustimofo (vagina) den kari mi na mi nen. Mi poti mi tu anu na mi bakaneki  e du neleki mi e hari lesi.  A wan sa taigi a  trawan: ‘En nanga en mofonetismeri (zij met haar geilheid), yu no syi san a man du nanga en.”

Trawan piki: “ Esde a bèl mi,  fu ferteri fu den priti na en bobimofo (tepelkloven).  A ferteri fa tupatdrai a pkin e kreikrei. Ala yuru a wani bobi. A no wani dringi fu batra.  Owktu a kortyutyu  (fopspeen)  a e spiti.  A no lobi en. A uma e krei na a teilefown fa a man di a lobi takru.  Bifo a ben pramisi en bergi, now di tru doro a e flogo gwe. “A trawan aksi: ‘San yu taigi a wentye?’ Yu no seni en go na a presi pe son no e skèin.”

“Nono fa mi kan du dati.  Mi plei awaridomri. (schijnheilige) Mi wani yere moro. Mi bobi a tori, yere mi: ‘ Mi taigi yu bifo fu no hori nanga a man, fu libi a man, a man abi en uma. Awansi san psa a man noiti sa libi en uma gi nowan enkri uma. Yu no arki. Yu ferstan ben de na ini yu ondrobruku. Yu syi san psa now. A man libi yu nanga wan pkin.  A de na en uma e meki lobi.  Yu lasi yu bunbun wroko.  Now yu e sdon krei leki wan bigi nyenyu-pu -fu glori (huilebalk).  Tapu nanga krei. Opo, kisi yusrefi, bika grontapu e tan lon. Denki yu pkin. Yu a no a foswan di e psa den watra disi.’ A trawan piki: “ Mèisye yu abi ten. Mi dati mi no bo arki. A no mi seni en.Yu ben warskow en. ‘

Ma moro de ete arki: ‘ A mèisye no tapu nanga krei.  A moro a e taki,  a moro a e krei.  Beina mi no ben ferstan en. A e sari fu ala den naki, di a naki a man.  Ala dei a man ben  seni en wan naki (tikkie). A so a e seni moni. Di en aksi a man en moni, a man b’bari en: ’Pe mi mu go f’furu en gi yu! Pe mi mu go k’ka en? Na dati e hati en. Mi sdon e arki ete mi no wani yere moro. Mi ede weri. 

A momenti  di ben wani opo gwe, wan fu den uma aksi mi wansani. Mi sutu mi anu ini mi yesi fu sabi efu mi e yere  bun…………. Ete mi tnapu nanga mi finga e wrifi  ini mi yesi.  Kande na yesidoti meki mi no yere bun.  A sani gi mi fu go saka sdon baka. A uma tnapu na mi sei e luku san mi sa du. Mi b’baw, mi e luku en. Ete mi no taki noti ete. Sobun den no sabi efu mi ferstan san a aksi. Futru den uma denki taki mi na wan Afrikan. Bika di a aksi mi, san a aksi mi, na Ingristongo a taki. Fu di mi no piki ete, a no sabi efu mi ferstan en. Mi bèle e bron. Mi fasi na tapu a bangi.  Mi heri bruku nati, mi no sabi efu na plasye mi plasye na mi skin efu na wan tra sortu watra.

Disten den tu uma  e tan hori mi na ai, e flaka mi. Mi weri mi sonbreri (zonnenbril.  Mi teki mi wakawakagengen,  di mi ben kibri na mi letsei bobi. Den bobi fu mi no de wan frak moro, ete den hori a teilefown fu a no fadon. Mi kisi misrefi biten fu no bèl, bika efu mi bèl mi mu taki,  den sa yere mi sten, mi no wani dati.  Mi wani bruya den.  Sofasi mi seni wan tyupu (app) na a sma di kan gi mi rai san fu du.  A mati  di mi seni a tyupu, no ben de, bika mi no kisi piki.  Mi seni wan tyupu na ete wansma, di, kande, ben kan yepi. Owktu fu en mi no kisi piki.  Mi skoifi a gengen, baka ini mi bobi.  Mi bobi firi waran. Misrefi no sabi fa a du waran so.  A waran fu a bobi e faya mi.

Mi saka a sawnt, fu a teilefown fu a no meki b’bari. A sawnt saka, ete mi no saka a teilefown fu a no seki. Mi lobi a seki. Spesrutu te mi poti a teilefown na mindri mi bobi. Mi wani lon gwe, ma mi no sabi fa fu opo gwe. Ne a teilefown ini mi bobi bigin seki. Mi kisi wan tyupu, nanga a boskopu: “No opo gwe,  sdon pe yu sdon.

Mi de na pasi e kon.  Mi de afpasi.  Awansi san psa, no taki noti. Den nafu sabi suma na yu. Mi sa tyari a sani di den aksi. Ete no bada, alasani sa waka switi.” Mi leisi a tyupu, gawgaw mi skrifi:  ‘A bun, no frigiti fu tyari san den wani.’ 

Den e tan flaka mi.  A wan e taigi a trawan: “Mi howpu taki a uma, no e teki un punke e plei armonika.’ ‘Nono ‘a trawan piki: “Un p’pi e bro froiti.’ A wan di aksi mi a sani,  mi e kari en a ogr’ati wan, e  fuga: “Mi no abi trobi efu na punke e prei armonika efu na p’pi e froiti, a mu sorgu fu no hori un na spotu!

Mi e gi en keti.

Mi sdon e wakti. Mi insei e lafu. Ma mi frede tu. Ete mi no wani du fredefasi. Den syi taki mi no e meki anstâlte fu opo gwe.  Sobun den go doro fu  ferteri a tori fu a uma di ben teki en ondrobrukustimofo leki preisani. Den ben abi peki, a momenti di den wani bigin taki, a teilefown fu a wani di sori, saf’ati go.  A ben de a ondrobrukustimofo-uma.   A uma e krei na a teilefown.  Fu bakasei yu e yere wan safri krei fu en pkin. “San psa baka fu di yu e krei so.  Suma fu yu dede?”

“Mi no sabi suma dede, ma mi no lobi a man moro.  Mi no e krei fu sari moro. Mi sdon denki , suma mi lobi moro.  A man efu misrefi.” A saf’ati wan no man bribi en yesi. A b’bari:

“ E- e . Mi yere san mi yesi yere? San tyari a kenki so dan? Yu kisi yusrefi?” A tapu krei.

‘Na mi pkin.  Na law ben du mi. Ne mi teki mi boi, mi poti en tapu mi borsu.  Mi hari gwe nanga baka. Mi yere fa en ati e naki. Safsafri a  tiri. A pkin luku mi ini mi ai neleki a wani taigi mi. ”Mama  fusan-ede yu no lobi mi? Mama mi abi yu fanowdu. Mama mi lobi yu.” “Yu e meki mi skin gro. Ferteri mi dan san yu du?’ A saf’ati uma wani a ogr’atiwan  yere a tori.  A opo a sawnt, sodati misrefi ben kan yere a tori. Mi e prei no arki. Mi e tan prei Afrikan –uma.

“Ferteri mi san yu du, di psa so, fu di yu eigi pkin puru yu fu a dren?”
“Mi broko.  Mi sari, mi gi tongo.  Mi hori mi pkin. Saka kindi aksi Masra pardon fu di mi no ben sorgu mi pkin bun.  Fu di mi ben denki soso a man. A man di no lobi mi. A gersi taki wan kowru faya brasa mi.  Noiti ete mi firi so bun.   A gersi taki Gado spoiti a foktu fu en sweti na mi tapu. Mi firi lekti.”

Mi sdon e arki, mi ai spiti wan dropu watra.  Fa mi tokotoko mi ai nanga mi sonbreri den no man syi a sari ini mi ai. A ogr’ati wan srefi bigin du leki a e krei. A saf’ati wan srefi lasi en tongo . A uma de na teilefown,  e b’bari: “Mi no e yere yu, yu de ete.”

“Mi de ete, mi e  yere yu, ma mi mu anga. Mi mu du wansani wantenwanten. Yu sa yere mi moro lati.” A saka a teilefown  bika a syi taki wan hipsi man e waka kon nanga wan bigi saka ini en anu.  Alatu e luku pe a man e go.  Mi syi taki na a mati di mi e ferwakti, ete mi plei no breiti.  Mi mati  du leki a no syi den, ma a e waki den skoinsi. Mi lobi a mati fu mi disi baya, mi no e prati en nanga nowansma.  Sonleisi mi e syi fa uma e meki moi ai gi nen. Soso luku mi e luku den uma, fu den sabi taki a no den sani. Na mi sani.  Ma a bun, kon meki mi no broko yu span. A mati e waka langalanga kon mi pasi. A weri en Afrikan koti sobun den denki taki en owktu no e ferstan Sranantongo. A man no sdon wan leti fasi di a ogr’ati wan dyompo kon na fesi fu aksi en: “You bring the thing, show mi the thing, give mi the thing,  immediately?’
Mi mati skreki. A no ben ferwakti taki na so a uma tòf.  A momenti di a wani langa en a saka, mi bigin du leki mi law. Mi trowe  misrefi na  gron,  meki leki mi mofo e puru skuma.  Kibrikibri mi pingi en fu no gi den uma a saka. A mu hori a saka bun tranga na en skin. Den tu uma bruya.  Mi mati e b’bari:  “Call the doktor, call the doctor.’  Datra sa doro biten?

Mi mati b’bari te en neki drei, fu wansma kari datra. Nowansma kari datrawagi (ambulance). Fa dati du kon mi no sabi, ma nowansma prefuru fu kon krosbei. Ete mi e du leki mi law,  lolo na a gron. Mi bigin taki Doisritongo, Franstongo, Ingitongo, Saramakatongo.  Misrefi no sabi fa a dati du kon. Ma  den tongo ben lolo switi ini mi mofo. Fu ala a bari, mi bro e suku fu tapu.  Den uma tnapu na seisei e waki mi. Te fu kba den uma syi taki na komedi mi e prei.  Wan e waki mi mati nanga  a saka. Mi dyompo opo, mi mati srefi go tnapu.  Mi tnapu na en sei.  Mi kisi dek’ati. Mi go tnapu fesi mi mati. Poti mi anu na mi seibere, e seki mi skin e luku den.  Di a saf’ati wan syi a fasi fa mi tnapu,  a kik  go nanga baka. Mi kisi den beina pe mi ben wani den.  Mi tapu seki mi skin. Disten mi wani den syi taki mi na wan lespeki uma. Lespekifasi den mu taki nanga mi. Den mu sabi taki mi a nowan toki. Safsafri mi e syi frede ini den  ai. A saf’ati wan e luku mi, ma toku mi abi a firi taki a no mi a e luku. A ogr’ati wan no lobi fa a tori e go.  A e tan du tòf, ma yu kan syi taki ensrefi frede. A e broko sweti.

“Give the bag,  give the bag with that thing. I need that thing’, a ogr’ati wan e b’bari. Ne mi kon na fesi, mi nanga mi Ptatatongo, bigin taki. Mi e drai mi tongo. Te yu yere mi, yu sa denki taki mi swari omeni ptata. Yere mi dyaso: “ Dames, mag ik vragen hoe jullie heten.”  Den skreki e luku densrefi.

Bowreri a wan taigi a trawan. “A e taki Nederlandse taal. Luku bun,  a e ferstan owktu Sranantongo, kande na wan lalalala Sranan-uma e plei Afrikan. Yu sabi ete,  mi ben taigi yu fu a no prefuru fu teki un sani e prei armonika. 

Yere mi: “Jawel jullie hebben het goed gehoord. Ik spreek Nederlands maar ook die andere taal, het Sranantongo.”

Mi mati e dede nanga lafu. A no sabi san  e miti en. Omoro mi e taki omoro mi e prisiri. Mi teki den leti pe mi ben wani den.  Mi taigi mi mati fu a langa mi a saka. Den tu bruya. Wan bigin gagu: ‘A sani di de na ini a saka na fu mi. Na mi meki a  doro dyaso.” Mi bigin kruderi nanga den. Ma mi no wani kruderi nanga den tapu wan fasi di no fiti. Datmeki lespekifasi mi aksi  efu  syèn no brasa den fu aksi mi, mi di ben kan de den m’ma,  so wansani.  Mi di  e wroko so tranga fu kibri wan moni gi bakadei. Mi mati poti wan spun na en tapu, a e bigi a tori.  A fasi fa mi mati e taki, soso bosi mi ben wani bosi en. En mofobuba e dansi so switi. Wan switi sortu watrafiri brasa mi.  Mi bigin dyarusu, a fasi fa den uma e luku en. Mi kisi wan atibron tapu a man, bika a sori taki a lobi a tori fa den uma e meki moi ai gi en.  Wantronso mi bigin denki a dei  di mi nanga en tuka. Un ben leri fa fu wroko nanga kompyuter. A ben koni moro mi. A ben sabi bun fa fu ukuhari (downloaden) nanga ukutyari (uploaden).  Baka te skoro tapu, a ben tyari mi fu go nyan wansani na wan warun. Te a no ben man feni a pasi a e seti a tyo (navigatie). Datmeki dorodoro wi ben doro.  A ben lobi leisi mi buku. A feni taki den buku fu mi switi fu leisi.

A e gi lostu.  Lostu ben brasa mi tu te mi ben leisi en ukufbuku (recensie).  Efu a sani di teki mi tide no ben miti mi, a yur’ten na lolo wi ben lolo. Ma na neleki fa sabiman e taki: “Sani e waka fa sani e waka.”

Nanga ala den prakseri di e lolo ini mi edetonton mi frigiti fusan-ede mi tnapu nanga wan bigi saka ini mi anu. A pisten di mi wan opo a saka fu luku efu a sani di den uma aksi de na ini, wansma b’bari: “No opo a saka.” Skowtu lontu unu.

Misrefi no sabi fa den skowtu du doro, suma kari den, fu pe den kmoto so wantenwanten.  Di den skowtu b’bari: “No opo a saka”mi skreki sote, dati mi trowe a saka leti na mi fesi. Mi tnapu e beifi. Mi mati srefi skreki, a e luku mi e hari en skowru fu aksi mi: ‘San na disi’. Tu skowtu, wan man nanga wan uma, waka langalanga  go na den tu uma, fu kronbui (boeien) den.  A uma skowtu taigi den. “ Un  yere dyaso. Te mi e aksi yu wansani yu nafu piki.  Yu abi a leti fu no taki noti. Yu abi a leti fu  tapu yu mofo. Bikasi  alasani san yu e taki, un kan teki leki tiki efu wipi fu tyokro yu.  Un ferstan mi.” Den uma seki ede.  Ne skowtu lai den ini a skowt’wagi. A ogr’ati uma taigi a skowtu: “Suma na yu. A moro betre yu syèdap fosi mi klari yu. Wakti te mi miti yu, dan yu sa syi suma na mi!” A skowt’uma no taki noti. A libi en meki a taki. A nowan opo a faya ondro den patu.’

Ete wan tra  skowtu ben de, di teki a saka. A poti en ini wan moro steifi saka. A tai a saka. Ne a poti en ini wan skowt’wagi pe nowansma sdon.  Mi nanga mi mati e hori a wagi na ai.  Mi tnapu e luku san e go psa morofara, nanga unu, nanga a saka.

Wan skowtu kon krosbei fu mi. A e tan draidrai na mi lontu.  A luku mi, ma owktu a e f’furu ai e luku ini mi yapon. Awansi fa mi bobi no de wan frak moro, a  yapon di mi ben weri ben gi lostu. Ete,  a wani sabi suma na mi.

A e taki nanga mi ete a e naki en tongo. A mu denki, efu mi kisi a disi mi e rampaner en.   Mi luku en wan sortu sribiwikifasi, fu bruya en. Mi syi fa a e bruya nanga en skin. Ma afèn, na so mi e denki. Dondonfasi mi e denki gi a skowtu. A e go doro fu aksi-aksi mi, pe mi kmoto, pe mi e libi, san na a tori fu mi nanga den tu uma, efu mi de leki den. Di a luku mi moro betre, a yere mi sten , wantenwanten, a sabi suma na mi. Mi gi en mi nen. A e go nanga langa fu e aksi mi wanlo sortu sani, di misrefi no ben sabi. A ben wani sabi efu na mi brada ben wini a bigi moni di fadon a yari di psa de. Dati mi no ben sabi. Noiti wan dei mi brada ferteri mi taki a wini wan bigi moni. Dorodoro a ben prei pina.  Ne mi kon sabi taki a skowtu ben de mi brada kâbèl.

Mi no ben kisi en fesi wantron. Di mi ben sabi en a ben stodi (hij was gedegen). A ben tyari moi skin. Now, a kon hari,  a no abi w’wiri moro. Efu na piri a piri en fu luku moro yongu misrefi no sabi. A san e tron wan gwenti, gi den man, fu piri den ede.   Disten yu musu e luku bun, te a ede piri, suma na den. Hindustani e gersi, Blakaman,  blakaman e gersi Yampanesi,  yampaneisi e gersi Ingi. Ete mi no e syi Sneisi e piri den ede. Ma a sa de wansani, wan sneisi di gersi wan blakaman. Te yu syi wan pir’ede man yu musu e arki bun fa den e taki. Na a taki e redimusu den.

Mi no abi trobi efu den ede piri, efu a no piri, mi lobi pir’ede man.  A wan di mi abi na oso na mi e piri en ede. A lobi te mi e krebi en ’ede nanga mi sebinefi.

Wan bunbun mati fu mi, ben ferteri mi fa ensrefi lobi pir’ede man. Di mi aksi en fusan-ede, a piki mi: ‘Dan yu kan oli den ede sondro fatu.’ Te now ete mi no sabi san a e bedul. Mi libi en nanga en denki. Mi no aksi morofara.

Mi firi dati mi mati e firi wanfasi a fasi fa mi e taki nanga a skowtu. A sabi a skowtu. Bifosi a leri sabi mi, a ben hori nanga a skowtu en s’sa.   A skowtu no ben wani a s’sa hori nanga en.  Bigi toko den psa. Te fu drai a s’sa, no ben man nanga den wanlo toko, datmeki a froisi go libi na abra liba. A stuka takdenki (filosofie).

Nanga ala taki, nanga tnapu di mi tnapu, mi neki kon drei. Mi no firi bun. Mi e broko sweti, mi e broko ge. Mi ede e drai, mi e suku fu fadon. Nanga ala a dyugudyugu mi frigiti fu dringi mi dresi. Mi na wan diyabeti (diabeet), efu mi no swari den perki biten mi kan kisi mamma mankeri.

A skowtu tyari mi na  a oto pe a saka de.   Di a opo a doro a syi taki a saka no de. Na  drape mi finga bigin hati mi. Mi fadon, mi feni misrrefi te na ini d’dibrikondre pe poku e prei …………….

Ini d’dibrikondre a ben switi. Mi dansi, mi dansi tedati mi no ben man moro. D’dibrim’ma  ben sdon tapu en dodoisturu e teri den someni difrenti kulturu. Bogobogo dedesma ben e tron lolo.   Mi edew’wiri ben e tnapu mi skin ben e gro. Mi brudu ben e kuku. Mi bobimofo ben e bigi leki blaka mormo.  Mi ondrobere ben e tranga leki kronto. Mi anu ben e befi leki broko alatria. Mi ai ben e dungru leki blaka dia. Kasekopoku ben e prei. Sma ben e dansi e frei. D’dibribasi ben e ferteri grontapu tori, nowansma ben e prakseri bori.  Safsafri  mi e kisi misrefi.  Wan bruya teki mi. Mi opo mi ai. Mi e luku lontu e kari mi lobi nen. Mi go sdon tapu a bedilanki. Mi kisi misrefi, taki na dren mi ben dren.  A heri tori di mi ferteri  ben de wan takru dren. Mi opo go wasi mi skin. A dren e bruya mi.  A dren ben de so krin. A sa de wan boskopu? Misrefi no sabi, ete mi wani sabi san ben de ini a saka, san psa nanga a uma nanga a yongu pkin. San psa nanga den tu uma. San psa nanga a man di ben de mi mati. Suma ben de den skowtu. A dren e siki mi.  Alasani mi wani sabi.  Neti mi go sribi fruku, nanga a dren ini mi ede. Mi e begi Gado fu mi dren a dren go morofara. Mi du wanlo muiti ete a dren no sori en fesi moro.  Mi firi sari. Bika mi ben wani ferteri yu a tori morofara. Kande na yusrefi mu go denki san psa nanga ala den sma ini a tori.   A saka poti mi na prakseri broki. Noiti mi sa sabi san ben de na ini  saka. Mi abi wan tranga bribi taki na den  buba fu ala den dedesma di mi lasi ben kibri ini a saka. Den sma no wani syi mi fesi ete. Den kibri mi, bika nanga poku mi dyompu kmopo fu a dren.


Geef een reactie

Vul je gegevens in of klik op een icoon om in te loggen.

WordPress.com logo

Je reageert onder je WordPress.com account. Log uit /  Bijwerken )

Twitter-afbeelding

Je reageert onder je Twitter account. Log uit /  Bijwerken )

Facebook foto

Je reageert onder je Facebook account. Log uit /  Bijwerken )

Verbinden met %s