Man nanga uma; mi mofomofo fu 12 yanware 2022

‘Man’ nanga ‘uma’, mi mofomofo fu tide!
Dri dei psa ini a coronatrangaten (coronacrisis) fu tron ministri efu lantisekretarsi, tunaneigi sma meki sweri taki den no pramisi nowansma noti, no kado no tra sortu gudu. No ondro kibrinen, no nanga l’lei. Den no gi, teki efu sa teki tyuku. Nanga opo yeye spirit, den sa wroko na den kontendu (toekomstplannen) fu a kondre, a so den sweri.
Mi syi someni moi sma e prodo na kownu fesi, kownu di tnapu leki wan krakatiki e seki en ede. Koni sma di pramisi fu sorgu bun, teki frantwortu gi a kondre, fu munde te nanga sonde. Sweri meki nanga tu finga na loktu, e aksi Gado fu yepi. Ete, sma ben de di no kari Gado nen. Alafa, mi no abi trobi fa den fesi tan, efu den gersi mi, no gersi mi, efu den kumbat’tei beri, pe di fu mi beri, fa den meki den sweri, solanga den abi a krakti fu tyari a frakti, sondro fu prei nanga den makti, nèks no fowt. Bigi lespeki gi a sma di meki sweri ini en eigi tongo. Mi no ben sabi sa a taki, ma mi grabu en. A no opo finga na loktu, sobun a no kari Gado nen. A gi lespeki en kumbat’teitongo. Na so yu e syi. No boko yu tongo!
Kba, mi ferwondru, fa den nyunsusma, prati den sma ini, ‘Uma’ nanga ‘Man.’
Den no sabi taki (primisi mi taki) moro sani de leki punke nanga toli. Sma di no de, no wani de, man noso uma? Sma di no sabi suma na den ete, e ondrosuku den eigi de? A no lanti srefi skrifi tapu papira taki wi musu fu gi lespeki a fasi fa sma e firi fa den wani de, fa den wani wi kari den. A no so taki psapapira nanga son dokumenti no e aksi moro, efu yu gebore, nanga wan punke efu nanga wan toli. A no uma, man nanga x, skrifi tapu dokumenti? Lanti wani taki sma mu man de fa den wani de. Datmeki a de wan bun prenspari sani efu wi, a maskapei, brasa den. Natrasma, efu Natra – a so mi e kari non binair, transgender nanga so moro, – sma di no e firi densrefi man efu uma, den wani kari trafasi. Ini Ptatatongo a tori fromu, bika yu abi den wortu ‘Zij’ nanga ‘Hij’. Natrasma no wani kari so. Sowan fu den wani kari, ‘lij, vij, het, mens, persoon.’ No gi den leti? Ini
Sranantongo furu problema no sa de ini a pisi disi. Na so mi e denki. Ini Sranantongo wi e kari alasma, ‘A’ noso ‘En’. A no abi trobi efu yu na man, uma efu natra. Kenki de na mofodoro. Srefi tapu twalètdoro, den e puru prenki fu man nanga uma. Alasma kan go plasye pupe pe a wani. Baka dri yari, efu a regeren no fadon, kande den nyunsusma sa kon na tapu a prakseri fu no taki soso fu ‘man’ nanga ‘uma’. Kande alasma di tnapu na tapu stupu, sa kisi a lespeki fu kari a fasi fa a e firi ensrefi. Dan kande alasma mu kisi wan kalikei (tatoeage/sticker) tapu den anu, pe sori suma efu san na den. Na fu den opo den anu nomo, fu meki sma syi san skrifi na tapu. Bruya no sa de. Te alasma sabi fa alasma wani kari a, kalikei kan figi efu kari gwe. Nomo dan wi no kba ete,……..bika a sweri dati no meki ete.

Plaats een reactie